Mjerenje učinka građanske znanosti
Građanska znanost, u kojoj javnost surađuje sa znanstvenicima u provođenju istraživanja i proizvodnji znanstvenog znanja, ima brojne potencijalne prednosti. Sudionici uče nove vještine i imaju koristi od stjecanja dubljeg poštovanja za znanstvene procese, a znanstvenici dobivaju pristup velikim, lokaliziranim skupovima podataka koje jednostavno ne bi mogli prikupiti sami. Čak i društvo ima koristi jer projekti građanske znanosti mogu utjecati na odluke vlade i poduprijeti održive inicijative. „Iako je potencijal građanske znanosti dobro dokumentiran, prilično smo ograničeni kad govorimo o pokušaju njezina mjerenja na način koji se može kvantificirati”, govori Luigi Ceccaroni, znanstvenik u dobrotvornoj organizaciji Earthwatch Europe. „Štoviše, ne postoji pojednostavnjen postupak za procjenu učinka projekta i uspoređivanje s drugim projektima.” Uz potporu projekta MICS (Developing metrics and instruments to evaluate citizen science impacts on the environment and society) financiranog sredstvima EU-a, Ceccaroni i kolege rade na stvaranju metoda i smjernica za mjerenje učinka građanske znanosti koje će predstaviti na sveobuhvatnoj internetskoj platformi. „U okviru projekta trenutačno se radi na pet studija slučaja u kojima se istražuje primjenjivost različitih pristupa i alata građanske znanosti u različitim regijama i kontekstima”, dodaje Ceccaroni. Uzmite, na primjer, rijeku Marzenego u Italiji. Tijekom godina tok rijeke umjetno je izmijenjen, što je rezultiralo većim rizikom od poplava. Nadalje, rijeka je postala onečišćena zbog urbanizacije i poljoprivrednih aktivnosti. Da bi se to promijenilo, u okviru projekta MICS primjenjuju se postojeće metodologije zajedničkog osmišljavanja iz projekta Ground Truth 2.0 financiranog sredstvima EU-a radi udruživanja lokalnih nadležnih tijela u području vode, vodećih osoba u vladi i građana znanstvenika. Zajedno su raspravljali o izazovima povezanima s rijekom i obližnjim močvarama, utvrdili prioritete i pružili građanima znanstvenicima alate i osposobljavanje potrebno za praćenje i analizu kvalitete vode i vegetacije.
Platforma za svakoga
Lekcije naučene u studijama slučajeva u Italiji, Mađarskoj, Rumunjskoj i Ujedinjenoj Kraljevini uzele su se u obzir pri razvoju platforme MICS. Kako objašnjava Ceccaroni, koordinatori projekta građanske znanosti moći će se jednostavno prijaviti na platformu i unijeti podatke iz svojih projekata. S pomoću algoritama umjetne inteligencije platforma zatim generira procjenu učinka projekta. „S obzirom na to da će platforma biti besplatna, drugi projekti građanske znanosti imat će pristup alatima procjene učinka i smjernicama te će moći upotrebljavati platformu da razmotre učinak koji imaju njihove aktivnosti”, napominje Ceccaroni. Platforma se može upotrebljavati u svim fazama projekta. Na primjer, prije početka projekta može pomoći u osmišljavanju projekta. Projekt koji je već u tijeku može iskoristiti platformu za izmjenu svojih aktivnosti kako bi se maksimizirao njegov učinak. Nakon završetka projekta platforma se može upotrebljavati za sažimanje postignuća i privlačenje dodatnog financiranja. „Svaki projekt imat će vlastitu stranicu na platformi s koje može dijeliti izvješća o utjecaju sa svima zainteresiranima za njihove aktivnosti”, zaključuje Ceccaroni. „Konačno, platforma će pomoći projektima građanske znanosti da kritički razmišljaju o vlastitom učinku i prilagode svoj pristup kako bi osigurali koristi za svoje sudionike, znanstvenu zajednicu, okoliš i društvo u cjelini.”
Keywords
MICS, građanska znanost, znanstvenici, istraživanje, zajedničko osmišljavanje, građani znanstvenici
